Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i Stvarnost

Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt (MUO) najavljuje svoj centralni događaj godine, izložbu “Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i Stvarnost”, koja će biti otvorena za javnost punih šest mjeseci. U ovom grande projektu spominju se i sarajevski Indexi. “Meni još uvijek srce preskoči kad ih čujem”, otkriva nam ravnatelj ovog prestižnog zagrebačkog muzeja Miroslav Gašparović.

Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i Stvarnost

Piše: JADRANKA DIZDAR

Iskusni muzealac Gašparović u razgovoru za Oslobođenje kaže kako je izložba fokusirana na događaje u Hrvatskoj, ali s implikacijama na cijelu bivšu Jugoslaviju s obzirom na tadašnje vrlo jake i kvalitetne veze, pa je uvjeren da će postav potaknuti veliko zanimanje na cijelom prostoru bivše Juge. Šalje poruku dobrodošlice posjetiteljima iz Bosne i Hercegovine.

image

VRIJEME MALOG FIĆE

Mitski bend

– Jako nam je stalo da izložbu vide i posjetitelji iz Bosne i Hercegovine, naravno da očekujemo i naše goste iz BiH, posebno iz Sarajeva – tada isto tako jedne od ključnih točaka, gdje su se pojavili mnogi kreativci, evo, spomenuti Indexi koji su i do dan-danas ostali mitski bend – da dođu posjetiti ovu izložbu koja će u Zagrebu trajati od sredine travnja, odnosno aprila, do sredine listopada, to jest oktobra, poručuje ravnatelj MUO preko našeg lista.

Prema najavama, izložba će pokazati presjek jednog turbulentnog razdoblja u hrvatskoj povijesti. Ideja vodilja je prikazati prijelomno desetljeće ne samo za Hrvatsku i njezino okruženje već i trenutke kada se na globalnoj razini mijenjaju političke, ekonomske i kulturološke paradigme. Izložbeni postav uključuje ukupno 18 tematskih segmenata kojima se predstavlja situacija u raznim područjima. Od umjetnosti, kulture, arhitekture, fotografije, dizajna, književnosti, kazališta, glazbe i filma, do plesa, TV programa i novinskih tekstova.

image

JADRANSKA MAGISTRALA

Podsjetimo ovdje, prije tri godine Zagrepčani su skakutali po izložbi o osamdesetim godinama. Sada se ponovno aktualizira pitanje: kako se sjećati i može li se živjeti od uspomena. Odgovori će se tek doznati nakon što ljudi vide izložbu. Zato pitamo: Što će se sve moći vidjeti u ovom vremeplovu? Prema riječima našeg sugovornika, izložba se bavi jednim od ključnih razdoblja druge polovice 20. stoljeća, od 1958. do 1971. godine, koje je bilo veliki povijesni trenutak po tome što se tadašnja Jugoslavija iz poslijeratnog rigidnog komunističkog režima počela otvarati prema svijetu, a u samoj Hrvatskoj se otvorio cijeli niz novih mogućnosti.

image

– Potaknuta je, mogu slobodno reći, kreativna eksplozija kako na umjetničkom, tako i na ekonomskom planu, ako govorimo o cijeloj Jugoslaviji i Hrvatskoj unutar nje, to je tada možda jedno od najsjajnijih razdoblja, kaže. Pa nabraja: uvodi se liberalizam, partijska stega je sve slabija, kontrola i dalje postoji, ali ne na raniji “tvrdi” način, otvaraju se granice, počinje turizam.

Šezdesete godine u Hrvatskoj u ekonomskom smislu donijele su do tada neviđen prosperitet i pridonijele razvoju konzumerističkog društva. Na izložbi će se prezentirati i tadašnja svakodnevica.

– I današnje generacije znaju za pjesmu “Tata, kupi mi auto!” Zdenke Vučković i Ive Robića s kojom upravo kao nekakvom himnom konzumerizma počinje 1958. u Opatiji era velikih glazbenih festivala, opatijskog, zagrebačkog, splitskog, beogradskog. Počinju festivali, zabavna, pop i rock glazba, dolazi potpuno nova i drugačija moda, televizija doslovno ulazi u svaki dom. Šezdesete godine su zaista prekretnica, završava era poslije 2. svjetskog rata, a u Jugoslaviji i Hrvatskoj dolazi do velikih promjena, nagle industrijalizacije, najedanput se otvaraju ventili prema tzv. malom čovjeku, prema svakodnevici, gdje konačno i obični čovjek može uživati određene benefite industrijalizacije.

image

Tako će u postavu biti i simboli modernizacije društva iz šezdesetih godina. S “klasičnih” vinil-ploča u zraku će žuboriti svirka najpoznatijih šlagera, skoknut će se i do Trsta u šoping farmerica. Reanimiraju se sjećanja na minice, start seksualne revolucije. U postavu će u svojstvu eksponata biti izložene i antibaby pilule, ali i tadašnji limeni ljubimac broj jedan, jedan fićo – uživo.

Što se tiče arta, pojašnjava ravnatelj muzeja, to je razdoblje blistavih arhitektonskih ostvarenja u Hrvatskoj i značajnih umjetničkih momenata kada je Zagreb velikim slovima ucrtan na umjetničku kartu Europe. I to upravo zahvaljujući djelovanju nekoliko muzejskih i galerijskih institucija u Zagrebu, među kojima su najznačajniji domaćin ove izložbe MUO i nekadašnja zagrebačka Galerija suvremene umjetnosti preteča današnjeg Muzeja suvremenog arta u Novom Zagrebu.

image

Urbanizam Novog Zagreba se revitalizira u segmentu posvećenom arhitekturi, uz još nekoliko maestralnih projekata hotela na jadranskoj rivijeri.

U dijelu izložbe o novijoj povijesti umjetnosti su sve sama danas povijesna imena: Ivan Picelj, Josip Vaništa, Edo Murtić, osvježava se memorija o uzletu pokreta Nove tendencije i grupe Gorgona. To je i razdoblje prvog hrvatskog Oscara za crtani film “Surogat” Dušana Vukotića, dodaje Gašparović, to je ujedno i vrijeme kada nastaje najpopularnija serija crtića ikada stvorena u Zagrebu “Profesor Baltazar”, kao i Zagrebačka škola crtanog filma, koja se poput fenomena po sebi danas proučava na svjetskom nivou. Sve to će biti prezentirano na ovoj izložbi, naglašava.

image

Pojašnjava dalje kako se razdoblje pokazano na izložbi završava sjednicom u Karađorđevu i slamanjem Hrvatskog proljeća: “Odnosno, to se može odnositi na cijelu tadašnju Jugoslaviju, kada se u nekoliko poteza u tom kontekstu liberalne partijske strukture i u Hrvatskoj i u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji jednostavno miču, ‘ajmo reći, stabilizira se Jugoslavija na način da se problemi koji su tada izašli navidjelo kriju pod tepih i ne rješavaju, što, nažalost, uzrokuje ono što nam se dogodilo 90-ih godina.”

Inače, na izložbi “Šezdesete u Hrvatskoj” radi armija ljudi, glavni tim ima dvadeset stručnjaka plus još 30-ak vanjskih suradnika. Ističe se da rad na ovom projektu traje već četiri godine. Autor idejnog koncepta izložbe je zagrebački likovni kritičar Zvonko Maković uz ravnatelja MUO Gašparovića i voditeljicu i koordinatoricu projekta Vesnu Ledić. Zanimljivost je da su među suradnicima-autorima 18 izložbenih segmenata brojni novinari. Ante Batinović se bavi društveno-političkim kontekstom, bivša televizijska novinarka i diplomatkinja, glazbena kritičarka Seadeta Midžić obrađuje područje glazbe, novinar Inoslav Bešker, dopisnik Jutarnjeg lista iz Rima, skenira stanje u printanim medijima. Situaciju u teatru analizira bivša glavna intendantica zagrebačkog HNK-a, a danas političarka Ana Lederer, godine za pamćenje u dizajnu će objasniti Koraljka Vlajo, Igor Duda će detaljnije opisati kulturu svakodnevice potrošačkog društva, modnu fotografiju Marija Tonković, dok će teoretičar Maroje Mrduljaš prikazati najupadljivija ostvarenja arhitekture i urbanizma itd.

image

MODA ŠEZDESETIH

Prikupljanje i selekcija

Prema najavama, u postavu će biti dokumentarna građa, umjetnička djela, svakodnevni predmeti, vrtjet će se muzički i inserti iz filmova, televizijskih i radioemisija. Eksponati za izložbu prikupljaju se i od građana. Pitamo, je li teško doći do ovako raznorodnog materijala? Gašparović kaže da se na prikupljanju eksponata još radi, a najteža je selekcija: “Jer s jedne strane ne možemo često naći ono što baš trebamo, nije baš tako jednostavno, ali s druge strane postoji enormna količina materijala s kojom raspolažemo, važan nam je svaki detalj, trebate imati na umu da se radi po koncepciji jednog autora i još 18 različitih autora tematskih cjelina.”

image

Ali, ono što je pisac htio reći moći će se pročitati u monografiji koja će biti predstavljena uz izložbu, u kojoj će biti objavljeni opsežni stručni tekstovi koji tumače selektiranu građu.

– Radi se o kvalitetnim tekstovima koji će pokazati razdoblje šezdesetih u Hrvatskoj, a samim tim i veliki dio onoga što se događalo u tadašnjoj Jugoslaviji, najavljuje nam prvi čovjek MUO. Priču o ovogodišnjem naj naj projektu Gašparović zaokružuje i najavom bogatih popratnih programa koji će se smjenjivati kroz cijeli period održavanja izložbe.

image

Posjetitelje očekuje niz specijaliziranih predavanja, okruglih stolova, edukativnih programa, koncerata, filmova i teatarskih predstava u kojima se osvježavaju šmek i šarm šezdesetih godina. Dodajmo na kraju, šlag na torti ove muzejske storije o godinama koje se pamte je suvenirska ponuda u istom duhu u muzejskom shopu.

IZVOR: .oslobodjenje.ba




Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*